TRADICIJA OD 1923
OPŠTI USLOVI
MOGUĆNOSTI PLAĆANJA
INFORMACIJE O DRŽAVAMA
Azija
Izrael Japan Jordan Kina Malezija Singapur Tajland Vijetnam
Evropa
Francuska Grčka Italija Nemačka Portugalija Rusija Španija Švajcarska Turska Velika Britanija S. Makedonija Crna Gora
Severna Amerika
Sjedinjene Američke Države
evropa-avionom
evropa-autobusom
interkontinentalna
AVIONSKE KARTE
ŽELEZNIČKE KARTE
AUTOBUSKE KARTE
PLAN PUTOVANJA

1. dan (11.april 2024.) BEOGRAD – MALAGA.

Sastanak putnika kod INFO PULTA, pored šaltera za check in na aerodromu “Nikola Tesla” u 10.25 sati. Let za Malagu (JU 576) u 13.25 sati. Sletanje u Malagu u 16.15 sati. Malaga je smeštena na krajnjem jugu Španije i drugi je po veličini grad u pokrajini Andaluzija. Takođe je glavni grad provincije Malaga. Prostire se na obalama dve reke, Gvadalmendina i Gvadalorse, koje se ulivaju u Sredozemno more. Na području Malage preovladava mediteranska suptropska klima, sa veoma toplim letima i blagim zimama. Prostor na kome se danas nalazi Malaga bio je naseljen još u praistoriji, o čemu svedoče ostaci pronađeni u pećinama Pileta, Nerha, i drugih. U Malagi se rodio čuveni španski slikar Pablo Pikaso, kao i glumac Antonio Banderas. Malaga je danas veoma popularna turistička destinacija sa brojnim znamenitostima. Alcazaba je tvrđava izgrađena od strane granadskih vladara u XI veku. Smeštena je na brdu sa koga se pruža pogled na okolinu, zbog čega je bila veoma pogodna za odbranu. Podignuta je na temeljima utvrđenja iz VIII veka, a zanimljiva je po tome što poseduje po dva do tri reda zidina. Unutar tvrđave nalazi se Nasridska palata, kao i vrtovi, dvorišta, fontana, i sve to u autentičnom arapskom stilu gradnje. Gibralfaro je dvorac smešten na brdu iznad Alcazabe, i delom je povezan sa ovim utvrđenjem. Podignut je u X veku na mestu gde se nekada nalazio svetionik, po kome je i dobio ime. Proširen je u XIV veku, da bi posle hrišćanskog osvajanja grada ubrzo bio napušten. Obnovljen je tek u XX veku i danas je veoma lepo očuvan. Sa zidina dvorca se pruža predivan pogled na grad i pučinu. Katedrala je jedan od simbola Malage. Njena gradnja započela je u XVI veku u renesansnom stilu, mada sa mešavinom baroka i gotike. Zemljotres iz 1680. godine u većoj meri je oštetio katedralu, pa je ionako spora gradnja na kraju prekinuta. Drugi toranj nikada nije završen, pa je katedrala zbog toga dobila nadimak „Jednoruka“. Ona i danas stoji nedovršena, u većoj meri zbog toga što mnogi smatraju da bi u slučaju da bude izgrađena do kraja izgubila na svojoj atraktivnosti. Rimski teatar je pronađen iskopavanjem 1951. godine. Podignut je u I veku, u vreme vladavine cara Oktavijana Avgusta, i bio je korišćen do III veka. Muzej Pabla Pikasa nalazi se u kući u kojoj je ovaj čuveni slikar živeo. U muzeju se nalazi oko 200 njegovih dela. Malaga je poznata i po mediteranskim specijalitetima, a jedno od najpopularnijih jela je „ajo blanco“, jedna varijanta gaspača. Grad je poznat i po vrhunskim vinima, koja spadaju u red najboljih u Evropi. Malaga je grad odlične zabave, kulture i hrane. Ovo je sjajna destinacija za nezaboravno uživanje. Odlazak za Toromolinos. Transfer do hotela. Smeštaj u hotel. Slobodno vreme. Noćenje.

2. dan (12.april 2024.) TOREMOLINOS - TARIFA - TANGER - RABAT - KAZABLANKA.

Doručak. Odlazak do Tarifa. Ukrcavanje na trajekt i odlazak zaTanger (vožnja traje oko 1,5 sat). Nastavak putovanja za Rabat glavni grad države Maroko, drugi po veličini grad u Maroku posle Casablance. Rabat leži na severu zemlje, na ušću reke Bouregreg u Atlantski okean. Rabat je osnovao u 12. veku Treći almohadski sultan Jakub al-Mansur preselio je tu svoju prestonicu i nazvao je Ribat al-Fath, iz tog naziva izvedeno je ime današnjeg grada - Rabat. On je podigao veliki zid unutar koga se razvio istorijski centar grada - Kazba Udaja i 1196.godine započeo izgradnju monumentalne džamije, koja je trebala biti najveća na svetu, ali nije uspeo da dovrši građevinu jer je u međuvremenu umro. Od nje je do danas ostao Toranj Hassan, poludovršeni minaret. Stari grad Rabat, opasan zidinama, leži uz morsku obalu, unutar njegovih zidina, nalazi se Medina (istorijski muslimanski centar grada) i Millah (jevrejski kvart). Na severu, na litici iznad reke Bouregreg, stoji utvrđenje Kazba Udaja iz XVII. veka, sa impresivnim almohadskim vratima iz XII. veka, koje su ulaz u andaluzijski vrt i susednu medresu u kojoj je danas Muzej umetnosti Maroka. Jugoistočno od starog grada je veliki broj značajnih istorijskih spomenika, među kojima je Toranj Hassan sa temeljima nikad dovršene džamije, preko puta se nalazi Mauzolej prvog kralja nezavisnog Maroka - Muhameda V. Jugozapadno od starog grada nalaze se Arheološki muzej i gradska vrata - Bab al-Rouah, iz almohadskih vremena. Moderni (francuski deo Rabata -Ville Nouvelle) delimično je izgrađen unutar gradskih zidina. Kraljevska palata izgrađena je 1950.godine, Univerzitet Muhamed V. (osnovan 1957.), Nacionalna biblioteka i brojne zgrade administracije, nalaze se na južnom ulazu u grad. Razgledanje grada. Nastavak putovanja za Kazablanku. Smeštaj u hotel. Večera. Noćenje.

3. dan (13.april 2024.) KAZABLANKA - MARAKEŠ.

Doručak. Casablanca je grad u zapadnom Maroku, na obalama Atlantskog okeana. Ime Casablanca u prevodu sa španskog jezika znači bela kuća. Casablanca je najveći grad u Maroku i glavna luka. Od VIII. veka je na prostoru današnje Casablance postojalo naselje Anfa koje je dugo vremena bilo glavni grad berberskog carstva Berguta. Sredinom XIX. veka, španski trgovci daju gradu današnje ime Casablanca. Početkom XX. veka, Casablanca je doživela privredni rast i ubrzo prestigla Tanger kao najvažniju luku Maroka. Grad je stekao svetsku slavu po filmu iz 1942. godine sa Ingrid Bergman i Humphrey Bogartom u glavnim ulogama, čija se radnja dešava u Casablanci za vreme Drugog svetskog rata. Međutim, film je zapravo snimljen u Hollywoodu. Džamija Hasana II je glavna aktrakcija Casablance. Ona je peta po veličini džamija na svetu, a neki izvori navode i podatak da je ova džamija treća po veličini na svetu. Tek 7 godina je bilo potrebno za izgradnju ove monumentalne građevine. Skoro polovina same džamije je u vodi sa delom poda u staklu. Sa 210 m. visine minaret ove džamije je najviši na svetu. Kraljevska palata je popularna turistička destinacija, posebno impozantna vrata samog objekta, nije otvorena za posete, kao ni u jednom drugom gradu u Maroku. Četvrt Habous je je najslikovitiji i za posetioce najatraktivniji deo grada sa svojim pijacama i autentičnom arhitekturom. Duž prostranih bulevara se može videti mnoštvo građevina koje stilom podsećaju na period pod Francuskom vlasti. Razgledanje grada. Polazak za Marakeš. Smeštaj u hotel. Večera. Noćenje.

4. dan (14.april 2024.) MARAKEŠ.

Doručak. Marakeš je grad u podnožju planina Atlas u jugozapadnom Maroku. Poznat je po nadimcima „crveni grad“ (al hamra) i „biser juga“. Uz Fes, Meknes i Rabat, ubraja se u 4 „kraljevska grada“ Maroka. Grad ima preko milion stanovnika , i po tome je četvrti grad zemlje. Glavni je grad regiona Marakeš-Tensift-El Hauz. Marakeš je reč iz jezika Berbera i znači „Božja zemlja“. Grad je osnovao Jusuf Ibn Tahfin, prvi kralj dinastije Almoravida, 1062.godine. Privreda Marakeša zasniva se na turizmu, trgovini i zanatstvu. Marakeš poseti više od 2 miliona turista godišnje i po tome je turistički biser Maroka. Taj status ima pre svega zahvaljujući jedinstvenoj atmosferi u svojoj medini – starom delu grada omeđenom zidovima, u kome se ukršta bezbroj malih uskih ulica, gde su glavne pijace, sukovi odnosno bazari, zanatske radnje, stare džamije i istorijska zdanja. U tim uličicama jedna do druge načičkane su radnje i štandovi, na kojima se prodaje sve od hrane, rukotvorina, suvenira, nadaleko poznatih kožnih proizvoda. Stari deo grada Marakeša je od 1985. na UNESKO listi Svetske baštine. U Marakešu obavezno treba posetiti Palatu El Badi, koju je krajem XVI. veka podigao sultan Ahmed al-Mansur, u čast jedne pobede nad Portugalcima. Naziv palate znači „neuporediva“, što je ona u prošlosti i bila, imala je više od 300 soba, a pri izgradnji se nije štedelo na zlatu i drugim luksuznim materijalima. U XVII. veku sultan Ismail ibn Šarif premestio je prestonicu iz Marakeša u Maknes, i potpuno devastirao ovu palatu kako bi skupocene ugrađene materijale iskoristio za gradnju u novoj prestonici. Iako je danas preostala samo gruba struktura nekada impozantne građevine, i dalje se, može naslutiti njen nekadašnji moćni izgled. Rode koje se gnezde na zidovima palate su poseban doživljaj. Razgledanje grada. Večera. Noćenje.

5. dan (15.april 2024.) MARAKEŠ - BENI MELLA - FES.

Doručak. Nastavak puta za Beni Mellal, grad na severu Maroka u Regiji Béni Mellal-Khénifra, u kojoj je i administrativni centar. U srednjem veku grad je bio znan pod imenom Hisn Day, posle toga samo Dai, po rečici Dai Da koja protiče kroz sam centar. Beni Mellal ima dosta građevina iz XVII. veka, iz perioda kada je zemljom vladala Dinastija Almoravida. Najveća atrakcija grada je Kazba bel-Kush iz XVII. veka (restaurirana u XIX. veku) koja se nalazi na ulazu u grad. Beni Mellal je trgovački centar ratarsko-stočarskog kraja, poznatog po maslinama,pomorandžama i smokvama. Razgledanje grada. Nastavak putovanja za Fes. Smeštaj u hotel. Večera. Noćenje.

6. dan (16.april 2024.) FES.

Doručak. Fes je grad u severnom Maroku. Po veličini Fes je treći grad zemlje. Grad „Medina Fes“ osnovao je osnivač dinastije Idrizida, Idriz I 789. godine, i to na mestu gde se danas nalazi četvrt Andaluzija. Univerzitet u Fesu, Al Karauin, osnovan 859. godine, je najstariji još uvek aktivni univerzitet na svetu. Ovu čuvenu školu, koja je u početku bila mala džamija, osnovala je Fatima Al-Fihria, a vremenom je Karauin postalo mesto školovanja najučenijih ljudi i važan centar islamske duhovnosti Maroka. Fesom su u prošlosti vladale dinastije: Idrizidi, Merinidi i Alavidi. Ovaj grad važi za jedan od četiri Kraljevska grada Maroka. U nekoliko navrata Fes je bio prestonica Maroka, zadnji put 1912.godine. Stari grad, uzorni primer orijentalnog urbanizma, je od 1981. na UNESKO listi Svetske baštine. Strateški je smešten na trgovačkoj ruti koja je od Sahare vodila do Sredozemnog mora. Kroz vekove se Fes borio za dominaciju sa danas mnogo poznatijim Marakešem i u toj borbi je uspeo da zadržati nešto što Marakeš nije, a to je autentičnost. Put u Fes slobodno se može nazvati putem u prošlost, kada se prođe neki od ulaza u monumentalni stari grad, medinu, splet uskih ulica i prolaza sa bezbroj radnji i tezgi. Zaštitni znak Fesa je intenzivno plava keramika koja se ovde proizvodi. Medina Fesa, poznata kao kulturni i duhovni centar Maroka, ali i kao prestonica starih zanata, osnovana je u IX. veku. Jedan od najvećih utisaka u Fesu svakako ostavljaju predmeti od kože, po kojima je ovaj grad nadaleko poznat. Pored kožarskog, i kazandžijski zanat je među najznačajnijim u istoriji Fesa, a na trgu Sefarin, koji je po nazivu ovog zanata i dobio ime, može se videti kako se izrađuju predmeti od bakra. Razgledanje grada. Večera. Noćenje.

7. dan (17.april 2024.) FES – MEKNES – VOLUBILIS – TANGER - TARIFA - TOREMOLINOS.

Doručak. Meknes je grad u severnom Maroku, oko 130 km istočno od Rabata i 60 km severno od Fesa. Glavni je grad pokrajine Meknes-Tafilalet, a za vreme Mulaja Ismaila (1672.-1727.) bio je prestonica Maroka. Nazivaju ga I ˝marokanski Versaj˝ jer ga krase veličanstvene građevine. Meknes je nazvan po berberskom plemenu Miknasa koji su dominirali ovim područjem u srednjem veku. Okolina grada je poznata kao mesto gajenja voća i povrća, naročito maslina, što je Meknes učinilo glavnim marokanskim gradom za poljoprivredu i trgovinu. Grad je podeljen na dve polovine, Stari grad (medina) na zapadu i rezultat francuske vladavine,Nouvelle Ville, na istoku. Prirodnu granicu između njih čini dolina reke Bou Sekrane. Zbog brojnih arhitektonski značajnih zgrada Stari grad je 1996. godine upisan na UNESCO-v popis mesta svetske baštine u Africi. Široki trg ispred poznatog gradskog ulaza Bab Mansour je natkrivena pijaca hrane. Sokaci Meknesa su među najboljim i najoriginalnijim u zemlji. Najznačajnija građevina Medine je Medresa Bou Inanija iz vremena dinastije Merinida (XIV. vek), Sultanova palata iz 1680. godine koja je bila poznata kao mesto gde su bili zatvoreni hrišćanski robovi iz cele Evrope, a koju je uništio zemljotres 1755. godine. Tu je i mauzolej Moulaj Ismaila, koji je obnovio Muhamed V. tako što je belu grobnicu uokvirio sa dva barokna sata, dara francuskog kralja Luja XIV., koji izgledaju strano na orijentalnom dekoru. Razgledanje grada. Nastavak puta za Volubilis, arheološki lokalitet rimskog grada 29 km severno od grada Meknesa, između Fesa i Rabata u severnom Maroku. Njegove ruševine se smatraju najboljim rimskim spomenicima u severozapadnoj Africi, zbog čega su 1982. godine upisane na UNESCO-v popis mesta svetske baštine u Africi. Na ovom lokalitetu pronađeni su tragovi ljudskog prisustva još iz neolita. Rimljani su 40. godine podigli svoj grad na ostacima feničkog naselja koje je ovde postojalo u III. veku p.n.e. Granice arheološkog lokaliteta od 48 hektara čine rimske niske zidine izgrađene od 168.-169. godine. Zidine su imale oko 40 tornjeva i osam gradskih portala. Južni i zapadni delovi su izgrađeni na blagoj padini brda, na nekoliko terasa, a severoistočni deo na ravnom polju je monumentalno područje sa slavolukom od koga se pruža mreža pravilnih ulica. U središtu, forumu, nalazio se kapitol, terme i bazilika. Tu je pronađeno mnoštvo rimskih spomenika uključujući mozaike, mermerne i bronzane skulpture kao i stotine natpisa. Razgledanje lokaliteta. Nastavak puta za Tangir, ukrcavanje na tajekt. Po dolasku u Tarif, nastavak putovanja autobusom do Teromolinosa. Dolazak u večernjim satima. Smeštaj u hotel. Noćenje.

8. dan (18.april 2024.) TOREMOLINOS / GRANADA /.

Slobodan dan za individualno razgledanje grada ili fakultativni celodnevni izlet autobusom za Granadu. Granada je veoma star grad. Zbog zaštićenog položaja između okolnih brda, kao i zbog neuobičajeno plodnog zemljišta, ovo područje bilo je veoma rano naseljeno. Granada je poznata po istorijskim građevinama kako iz doba Mavara, tako i iz doba gotike i renesanse. Najznačajnija građevina iz doba Mavara je utvrđenje Alhambra, što znači crvena tvrđava (stene od kojih je sagrađeno utvrđenje su crvene boje). Podignuto je u XIII i XIV veku kao rezidencija mavarskih kraljeva. Njegove temelje je u XIII veku postavio Muhamed I, začetnik mavarske dinastije Nasrid, koji je podigao palatu, ali i brojne fontane okružene voćnjacima i vrtovima u kojima voda žubori po mermernim podovima. Granada nije samo ovo mavarsko zdanje, podjednako je izazovna i van ovih zidina. Najstariji deo grada smešten je na brdu Albaisin, gde je teško odoleti šarmu krivudavih, kaldrmisanih uličica, isprepletenih u obliku lavirinta. Ulice starog dela grada recimo Caldereria Vieja i Caldereria Nueva deo su Granade gde je uvek dinamično i prometno, puls grada oseti se na ovom mestu danju i noću. Bele mavarske kuće sa prepoznatljivim rešetkama od kovanog gvožđa na svojim prozorima, sa drvenim kapijama i kamenom popločanim pločnicima deo su istorije ovog grada. Slobodno vreme za razgledanje grada. Fakultativna poseta Alhambri, obilazak dvorskih parkova Heneralife, mogućnost organizovanja obilaska i palate Karla V, ali u zavisnosti od slobodnih termina. Povratak u hotel. Noćenje.

9. dan (19.april 2024.) TOREMOLINOS / SEVILJA /.

Slobodan dan za individualno razgledanje grada ili fakultativni celodnevni izlet autobusom za Sevilju, privredni, kulturni i finansijski centar Španije, glavni grad pokrajine Andaluzije i jedan od najlepših gradova Evrope. Poznata je po koridi, Seviljskom berberinu, tapasima, tradicionalnom španskom jelu, kao i raskošnoj mavarskoj arhitekturi. Sevilja je iznedrila neka od najznačajnijih imena španskog slikarstva XVII veka: Fransiska de Surbarana, Dijega Velaskesa, Huana de Valdesa Leala i Bartolomea Estebana Murilja. Danas je Sevilja sedište biskupije, pa je samim tim i glavno trgovačko središte južne Španije. Prolazak različitih civilizacija uticao je na stvaranje velikog, veoma dobro očuvanog istorijskog centra kao i na poseban karakter ovog grada. U najveće turističke atrakcije koje treba posetiti spadaju: Alkazar, prva evropska kraljevska rezidencija sa raskošnim palatama i vrtovima, koja se nalazi nasuprot katedrale i koji je od Trga pobede odvojena Lavljim vratima. Gradnju su počeli mavarski sultani, a kasnije je nastavili španski kraljevi. Nesvakidašnjim gradskim šarmom izdvaja se Jevrejska četvrt, sa uskim uličicama, slatkim trgovima, prelepim suvenirnicama, restoranima sa najboljim tapasima u celoj Španiji, kućama sa cvetnim balkonima i prelepim patijima (dvorištima), gde je prvi put izvedena opera Karmen i gde je svoje prve korake načinio čuveni barokni slikar Bartolomeo Muriljo. Seviljska katedrala je najveća gotička i treća je katedrala na svetu po veličini. Napravljena je na mestu džamije građene u periodu od 1184. do 1198. godine i posvećena je Devici Mariji. Džamija je pretrpela velika oštećenja 1356. godine u razornom zemljotresu. Sačuvani su stubovi i drugi elementi stare džamije. Unutrašnjost katedrale odlikuje ogroman prostor prepun kapela (oko 80), mnogobrojnih umetničkih dela kao i remek delo – raskošni oltar visine tridesetak metara, izuzetno filigranski rezbaren i pozlaćen, sa figurama i scenama iz Hristovog života. Osim bogatstva stilova, preko arapskog, gotskog,renesansnog do baroknog, najvećeg oltara na svetu, gde je ugrađeno više od dve tone zlata, najstarijih orgulja, grandioznih kapela, dvorišta sa pomorandžama, Muriljovih slika, katedrala ponosno čuva i Kolumbov grob. Minaret je preživeo zemljotres pa je pretvoren u zvonik koji se zove Hiralda i predstavlja jedan od simbola Sevilje. Visok je 105 m. Umesto stepenica napravljene su rampe, a danas su na vrhu tornja zvona koja se često oglašavaju. Dva najveća festivala u celoj pokrajini se održavaju u Sevilji. Prvi je Sveta nedelja i njime se obeležava smrt Isusa Hrista. Drugi je Aprilski festival koji je jedan od najvećih festivala u Andaluziji. Tokom ovog festivala ljudi postavljaju šatore u kojima provode nedelju dana družeći se. Muškarci oblače svoja najbolja odela, a žene oblače tradicionalne flamenko haljine i izvode ovaj ples. Slobodno vreme. Noćenje.

10. dan (20.april 2024.) TOREMOLINOS / KORDOBA - RONDA /.

Slobodan dan za individualno razgledanje grada ili celodnevni fakultativni izlet za Kordobu, jedan od najlepših gradova-muzeja na svetu. Grad su osnovali Kartaginjani, zatim je bio glavno rimsko naselje, pa prestonica mavarskog španskog kalifata, kao i sedište ozloglašene inkvizicije. Iz vremena rimske imperije ostao je most sa lukovima, preko reke Gvadalkivir, kojim je Cezarov put vodio do naselja kroz monumentalnu kapiju, koja je i danas svojevrstan ukras grada. U vreme Rimljana ceo grad je bio opasan bedemima, kulama i kapijama. Kasnije su Arapi na rimskim ruševinama podigli zidine i u tim okvirima je nastao najlepši deo - stari deo grada. Zaštitni znak Kordobe je svakako katedrala La Meskita, poznatija kao „džamija hiljadu stubova“, jedinstvena građevina na svetu, u kojoj su vreme i prostor ujedinili ono što je nemoguće spojiti. Gradnju džamije započeo je krajem VIII veka emir Abd al-Rahman I, iz dinastije Omajada, koja je tada vladala skoro celom Španijom. Džamija, na 110 stubova, sa neizbežnim dvorištem prepunim pomorandži, ali bez detaljne dekoracije, završena je za svega 17 godina. Od XIII veka hrišćanski vladari Kastilje su ljubomorno čuvali blistavi spomenik dinastije Omajada, punih trista godina, sve dok Karlo V nije odobrio poglavarima crkve da se poruši deo džamije i da se u centralnom delu podigne velelepna katedrala. Sama džamija je ovom dogradnjom izgubila na lepoti, ali je dobila na autentičnosti. Osim velike džamije, u Kordobi ima više od petnaest crkava i kapela. Panoramsko razgledanje grada pešice. Nastavak putovanja za Rondu. Ronda je poznata po svom položaju na litici i dubokom ponoru na čijem je dnu reka Guadalevín i koji deli grad. Sada je to jedan od gradova i sela koji su uključeni u prirodni park Sierra de las Nieves. Oko grada se nalaze ostaci praistorijskih naselja iz neolitskog doba, uključujući crteže na stenama Cueva de la Pileta. Rondu su, međutim, prvi naselili rani Kelti, koji su je nazvali Arunda u VI veku pre nove ere. Sadašnja Ronda je rimskog porekla, osnovana je kao utvrđena postaja u Drugom punskom ratu, od strane Scipiona Afričkog. Ronda je dobila titulu grada u vreme Julija Cezara. Tri mosta preko kanjona Puente Romano "Rimski most", Puente Viejo "Stari most", i Puente Nuevo "Novi most", premošćuju kanjon. Puente Nuevo je najviši od mostova, uzdiže se 120 m iznad dna kanjona, a sva tri predstavljaju najimpresivnija obeležja grada. Ovdašnja porodica Romero - od Francisca, rođenog 1698.godine, preko njegovog sina Juana, do njegovog slavnog unuka Pedra, koji je umro 1839. godine - odigrala je glavnu ulogu u razvoju moderne španske borbe s bikovima. Članovi porodice su zaslužni za inovacije kao što je upotreba plašta i mača posebno dizajniranog za ubijanje. Pedro je posebno transformisao koridu u "umeće i veštinu za sebe, a ne samo predstavu klanja bika".'Corrida Goyesca' je borba sa bikovima koja se održava jednom godišnje u Rondi na Plaza de toros de Ronda, najstarijoj areni za borbe sa bikovima u Španiji. Sagradio ju je 1784. godine u neoklasičnom stilu arhitekta José Martin de Aldehuela, koji je projektovao i Puente Nuevo. Palata Marques de Salvatierra mali muzej renesansne umetnosti i artefakata. Palata je renovirana zgrada iz XVIII veka ranijeg objekta iz XVI veka koji su katolički monarsi poklonili porodici Don Vasca Martína de Salvatierra kada su preraspodelili plen rekonkviste. Godine 1994. Madona je dobila dozvolu za snimanje spota unutar palate. Casa del Rey Moro, sagrađena je u XVIII veku, kada je mavarska Španija bila već daleka uspomena. Njeni naizgled mavarski vrtovi su novijeg datuma, dizajnirani su 1912. godine. Kuća poseduje jedan pravi i važan relikt mavarskog perioda: takozvani Vodeni rudnik, niz stepenica do reke urezanih u zid litice. Položaj grada Ronda pruža pogled na planine Serranía de Ronda. Delimično netaknuta Baños Arabe arapska kupatila nalaze se ispod grada, pored Puente Arabe i datiraju iz XIII i XIV veka. Arapska kupatila su nekada ispunjavala funkciju pročišćavanja posetilaca koji su dolazili u grad Rondu a ovo su najbolje očuvana arapska kupatila. Povratak u hotel. Noćenje.

11.dan (21.april 2024.) TOREMOLINOS - MALAGA - BEOGRAD.

Transfer do aerodroma. Let za Beograd (JU 579) u 13.05 sati. Sletanje na aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu u 16.15 sati.

Maroko i Andaluzija

11.04.2024  11 dana
ARANŽMAN OBUHVATA
  • avio i aerodromske takse u Beogradu i Malagi,, avionski prevoz na relaciji Beograd – Malaga- Beograd, prevoz autobusom na naznačanim relacijama, prevoz trajektom na relaciji Tarifa-Tanger-Tarif, smeštaj u hotelu kategorije tri zvezdice u dvokrevetnim i dvokrevetnim sobama sa pomoćnim ležajem na bazi noćenja u okolini Malage, smeštaj u hotelima sa 4* u Maroku na bazi polupansiona (doručak i večera-samousluživanje), razgledanje gradova prema programu putovanja, usluge vodiča i troškovi organizovanja putovanja.
Datumi polaska:
1299
REZERVIŠITE
Požurite! Ponuda važi do popunjavanja kapaciteta
ARANŽMAN NE OBUHVATA
  • međunarodno putno zdravstveno osiguranje, ulaznice za kulturno istorijske objekte sa uključenim lokalnim vodičem i troškovima rezervacije karata, su obavezne i plaćaju se uz aranžman u agenciji (45 € - Monument Hassan II Mosque-Casablanca, Bouanania-Fes, Volubilis, Palais Bahia, Saasian tombs-Marrakech), komunalne servisne i poreske takse (oko 3 € po osobi i po noćenju) - plaćanje u agenciji, taksa i usluga pribavljanja vize za Maroko (50 eur), kao i fakultativni izleti.
PLAN PUTOVANJA

1. dan (11.april 2024.) BEOGRAD – MALAGA.

Sastanak putnika kod INFO PULTA, pored šaltera za check in na aerodromu “Nikola Tesla” u 10.25 sati. Let za Malagu (JU 576) u 13.25 sati. Sletanje u Malagu u 16.15 sati. Malaga je smeštena na krajnjem jugu Španije i drugi je po veličini grad u pokrajini Andaluzija. Takođe je glavni grad provincije Malaga. Prostire se na obalama dve reke, Gvadalmendina i Gvadalorse, koje se ulivaju u Sredozemno more. Na području Malage preovladava mediteranska suptropska klima, sa veoma toplim letima i blagim zimama. Prostor na kome se danas nalazi Malaga bio je naseljen još u praistoriji, o čemu svedoče ostaci pronađeni u pećinama Pileta, Nerha, i drugih. U Malagi se rodio čuveni španski slikar Pablo Pikaso, kao i glumac Antonio Banderas. Malaga je danas veoma popularna turistička destinacija sa brojnim znamenitostima. Alcazaba je tvrđava izgrađena od strane granadskih vladara u XI veku. Smeštena je na brdu sa koga se pruža pogled na okolinu, zbog čega je bila veoma pogodna za odbranu. Podignuta je na temeljima utvrđenja iz VIII veka, a zanimljiva je po tome što poseduje po dva do tri reda zidina. Unutar tvrđave nalazi se Nasridska palata, kao i vrtovi, dvorišta, fontana, i sve to u autentičnom arapskom stilu gradnje. Gibralfaro je dvorac smešten na brdu iznad Alcazabe, i delom je povezan sa ovim utvrđenjem. Podignut je u X veku na mestu gde se nekada nalazio svetionik, po kome je i dobio ime. Proširen je u XIV veku, da bi posle hrišćanskog osvajanja grada ubrzo bio napušten. Obnovljen je tek u XX veku i danas je veoma lepo očuvan. Sa zidina dvorca se pruža predivan pogled na grad i pučinu. Katedrala je jedan od simbola Malage. Njena gradnja započela je u XVI veku u renesansnom stilu, mada sa mešavinom baroka i gotike. Zemljotres iz 1680. godine u većoj meri je oštetio katedralu, pa je ionako spora gradnja na kraju prekinuta. Drugi toranj nikada nije završen, pa je katedrala zbog toga dobila nadimak „Jednoruka“. Ona i danas stoji nedovršena, u većoj meri zbog toga što mnogi smatraju da bi u slučaju da bude izgrađena do kraja izgubila na svojoj atraktivnosti. Rimski teatar je pronađen iskopavanjem 1951. godine. Podignut je u I veku, u vreme vladavine cara Oktavijana Avgusta, i bio je korišćen do III veka. Muzej Pabla Pikasa nalazi se u kući u kojoj je ovaj čuveni slikar živeo. U muzeju se nalazi oko 200 njegovih dela. Malaga je poznata i po mediteranskim specijalitetima, a jedno od najpopularnijih jela je „ajo blanco“, jedna varijanta gaspača. Grad je poznat i po vrhunskim vinima, koja spadaju u red najboljih u Evropi. Malaga je grad odlične zabave, kulture i hrane. Ovo je sjajna destinacija za nezaboravno uživanje. Odlazak za Toromolinos. Transfer do hotela. Smeštaj u hotel. Slobodno vreme. Noćenje.

2. dan (12.april 2024.) TOREMOLINOS - TARIFA - TANGER - RABAT - KAZABLANKA.

Doručak. Odlazak do Tarifa. Ukrcavanje na trajekt i odlazak zaTanger (vožnja traje oko 1,5 sat). Nastavak putovanja za Rabat glavni grad države Maroko, drugi po veličini grad u Maroku posle Casablance. Rabat leži na severu zemlje, na ušću reke Bouregreg u Atlantski okean. Rabat je osnovao u 12. veku Treći almohadski sultan Jakub al-Mansur preselio je tu svoju prestonicu i nazvao je Ribat al-Fath, iz tog naziva izvedeno je ime današnjeg grada - Rabat. On je podigao veliki zid unutar koga se razvio istorijski centar grada - Kazba Udaja i 1196.godine započeo izgradnju monumentalne džamije, koja je trebala biti najveća na svetu, ali nije uspeo da dovrši građevinu jer je u međuvremenu umro. Od nje je do danas ostao Toranj Hassan, poludovršeni minaret. Stari grad Rabat, opasan zidinama, leži uz morsku obalu, unutar njegovih zidina, nalazi se Medina (istorijski muslimanski centar grada) i Millah (jevrejski kvart). Na severu, na litici iznad reke Bouregreg, stoji utvrđenje Kazba Udaja iz XVII. veka, sa impresivnim almohadskim vratima iz XII. veka, koje su ulaz u andaluzijski vrt i susednu medresu u kojoj je danas Muzej umetnosti Maroka. Jugoistočno od starog grada je veliki broj značajnih istorijskih spomenika, među kojima je Toranj Hassan sa temeljima nikad dovršene džamije, preko puta se nalazi Mauzolej prvog kralja nezavisnog Maroka - Muhameda V. Jugozapadno od starog grada nalaze se Arheološki muzej i gradska vrata - Bab al-Rouah, iz almohadskih vremena. Moderni (francuski deo Rabata -Ville Nouvelle) delimično je izgrađen unutar gradskih zidina. Kraljevska palata izgrađena je 1950.godine, Univerzitet Muhamed V. (osnovan 1957.), Nacionalna biblioteka i brojne zgrade administracije, nalaze se na južnom ulazu u grad. Razgledanje grada. Nastavak putovanja za Kazablanku. Smeštaj u hotel. Večera. Noćenje.

3. dan (13.april 2024.) KAZABLANKA - MARAKEŠ.

Doručak. Casablanca je grad u zapadnom Maroku, na obalama Atlantskog okeana. Ime Casablanca u prevodu sa španskog jezika znači bela kuća. Casablanca je najveći grad u Maroku i glavna luka. Od VIII. veka je na prostoru današnje Casablance postojalo naselje Anfa koje je dugo vremena bilo glavni grad berberskog carstva Berguta. Sredinom XIX. veka, španski trgovci daju gradu današnje ime Casablanca. Početkom XX. veka, Casablanca je doživela privredni rast i ubrzo prestigla Tanger kao najvažniju luku Maroka. Grad je stekao svetsku slavu po filmu iz 1942. godine sa Ingrid Bergman i Humphrey Bogartom u glavnim ulogama, čija se radnja dešava u Casablanci za vreme Drugog svetskog rata. Međutim, film je zapravo snimljen u Hollywoodu. Džamija Hasana II je glavna aktrakcija Casablance. Ona je peta po veličini džamija na svetu, a neki izvori navode i podatak da je ova džamija treća po veličini na svetu. Tek 7 godina je bilo potrebno za izgradnju ove monumentalne građevine. Skoro polovina same džamije je u vodi sa delom poda u staklu. Sa 210 m. visine minaret ove džamije je najviši na svetu. Kraljevska palata je popularna turistička destinacija, posebno impozantna vrata samog objekta, nije otvorena za posete, kao ni u jednom drugom gradu u Maroku. Četvrt Habous je je najslikovitiji i za posetioce najatraktivniji deo grada sa svojim pijacama i autentičnom arhitekturom. Duž prostranih bulevara se može videti mnoštvo građevina koje stilom podsećaju na period pod Francuskom vlasti. Razgledanje grada. Polazak za Marakeš. Smeštaj u hotel. Večera. Noćenje.

4. dan (14.april 2024.) MARAKEŠ.

Doručak. Marakeš je grad u podnožju planina Atlas u jugozapadnom Maroku. Poznat je po nadimcima „crveni grad“ (al hamra) i „biser juga“. Uz Fes, Meknes i Rabat, ubraja se u 4 „kraljevska grada“ Maroka. Grad ima preko milion stanovnika , i po tome je četvrti grad zemlje. Glavni je grad regiona Marakeš-Tensift-El Hauz. Marakeš je reč iz jezika Berbera i znači „Božja zemlja“. Grad je osnovao Jusuf Ibn Tahfin, prvi kralj dinastije Almoravida, 1062.godine. Privreda Marakeša zasniva se na turizmu, trgovini i zanatstvu. Marakeš poseti više od 2 miliona turista godišnje i po tome je turistički biser Maroka. Taj status ima pre svega zahvaljujući jedinstvenoj atmosferi u svojoj medini – starom delu grada omeđenom zidovima, u kome se ukršta bezbroj malih uskih ulica, gde su glavne pijace, sukovi odnosno bazari, zanatske radnje, stare džamije i istorijska zdanja. U tim uličicama jedna do druge načičkane su radnje i štandovi, na kojima se prodaje sve od hrane, rukotvorina, suvenira, nadaleko poznatih kožnih proizvoda. Stari deo grada Marakeša je od 1985. na UNESKO listi Svetske baštine. U Marakešu obavezno treba posetiti Palatu El Badi, koju je krajem XVI. veka podigao sultan Ahmed al-Mansur, u čast jedne pobede nad Portugalcima. Naziv palate znači „neuporediva“, što je ona u prošlosti i bila, imala je više od 300 soba, a pri izgradnji se nije štedelo na zlatu i drugim luksuznim materijalima. U XVII. veku sultan Ismail ibn Šarif premestio je prestonicu iz Marakeša u Maknes, i potpuno devastirao ovu palatu kako bi skupocene ugrađene materijale iskoristio za gradnju u novoj prestonici. Iako je danas preostala samo gruba struktura nekada impozantne građevine, i dalje se, može naslutiti njen nekadašnji moćni izgled. Rode koje se gnezde na zidovima palate su poseban doživljaj. Razgledanje grada. Večera. Noćenje.

5. dan (15.april 2024.) MARAKEŠ - BENI MELLA - FES.

Doručak. Nastavak puta za Beni Mellal, grad na severu Maroka u Regiji Béni Mellal-Khénifra, u kojoj je i administrativni centar. U srednjem veku grad je bio znan pod imenom Hisn Day, posle toga samo Dai, po rečici Dai Da koja protiče kroz sam centar. Beni Mellal ima dosta građevina iz XVII. veka, iz perioda kada je zemljom vladala Dinastija Almoravida. Najveća atrakcija grada je Kazba bel-Kush iz XVII. veka (restaurirana u XIX. veku) koja se nalazi na ulazu u grad. Beni Mellal je trgovački centar ratarsko-stočarskog kraja, poznatog po maslinama,pomorandžama i smokvama. Razgledanje grada. Nastavak putovanja za Fes. Smeštaj u hotel. Večera. Noćenje.

6. dan (16.april 2024.) FES.

Doručak. Fes je grad u severnom Maroku. Po veličini Fes je treći grad zemlje. Grad „Medina Fes“ osnovao je osnivač dinastije Idrizida, Idriz I 789. godine, i to na mestu gde se danas nalazi četvrt Andaluzija. Univerzitet u Fesu, Al Karauin, osnovan 859. godine, je najstariji još uvek aktivni univerzitet na svetu. Ovu čuvenu školu, koja je u početku bila mala džamija, osnovala je Fatima Al-Fihria, a vremenom je Karauin postalo mesto školovanja najučenijih ljudi i važan centar islamske duhovnosti Maroka. Fesom su u prošlosti vladale dinastije: Idrizidi, Merinidi i Alavidi. Ovaj grad važi za jedan od četiri Kraljevska grada Maroka. U nekoliko navrata Fes je bio prestonica Maroka, zadnji put 1912.godine. Stari grad, uzorni primer orijentalnog urbanizma, je od 1981. na UNESKO listi Svetske baštine. Strateški je smešten na trgovačkoj ruti koja je od Sahare vodila do Sredozemnog mora. Kroz vekove se Fes borio za dominaciju sa danas mnogo poznatijim Marakešem i u toj borbi je uspeo da zadržati nešto što Marakeš nije, a to je autentičnost. Put u Fes slobodno se može nazvati putem u prošlost, kada se prođe neki od ulaza u monumentalni stari grad, medinu, splet uskih ulica i prolaza sa bezbroj radnji i tezgi. Zaštitni znak Fesa je intenzivno plava keramika koja se ovde proizvodi. Medina Fesa, poznata kao kulturni i duhovni centar Maroka, ali i kao prestonica starih zanata, osnovana je u IX. veku. Jedan od najvećih utisaka u Fesu svakako ostavljaju predmeti od kože, po kojima je ovaj grad nadaleko poznat. Pored kožarskog, i kazandžijski zanat je među najznačajnijim u istoriji Fesa, a na trgu Sefarin, koji je po nazivu ovog zanata i dobio ime, može se videti kako se izrađuju predmeti od bakra. Razgledanje grada. Večera. Noćenje.

7. dan (17.april 2024.) FES – MEKNES – VOLUBILIS – TANGER - TARIFA - TOREMOLINOS.

Doručak. Meknes je grad u severnom Maroku, oko 130 km istočno od Rabata i 60 km severno od Fesa. Glavni je grad pokrajine Meknes-Tafilalet, a za vreme Mulaja Ismaila (1672.-1727.) bio je prestonica Maroka. Nazivaju ga I ˝marokanski Versaj˝ jer ga krase veličanstvene građevine. Meknes je nazvan po berberskom plemenu Miknasa koji su dominirali ovim područjem u srednjem veku. Okolina grada je poznata kao mesto gajenja voća i povrća, naročito maslina, što je Meknes učinilo glavnim marokanskim gradom za poljoprivredu i trgovinu. Grad je podeljen na dve polovine, Stari grad (medina) na zapadu i rezultat francuske vladavine,Nouvelle Ville, na istoku. Prirodnu granicu između njih čini dolina reke Bou Sekrane. Zbog brojnih arhitektonski značajnih zgrada Stari grad je 1996. godine upisan na UNESCO-v popis mesta svetske baštine u Africi. Široki trg ispred poznatog gradskog ulaza Bab Mansour je natkrivena pijaca hrane. Sokaci Meknesa su među najboljim i najoriginalnijim u zemlji. Najznačajnija građevina Medine je Medresa Bou Inanija iz vremena dinastije Merinida (XIV. vek), Sultanova palata iz 1680. godine koja je bila poznata kao mesto gde su bili zatvoreni hrišćanski robovi iz cele Evrope, a koju je uništio zemljotres 1755. godine. Tu je i mauzolej Moulaj Ismaila, koji je obnovio Muhamed V. tako što je belu grobnicu uokvirio sa dva barokna sata, dara francuskog kralja Luja XIV., koji izgledaju strano na orijentalnom dekoru. Razgledanje grada. Nastavak puta za Volubilis, arheološki lokalitet rimskog grada 29 km severno od grada Meknesa, između Fesa i Rabata u severnom Maroku. Njegove ruševine se smatraju najboljim rimskim spomenicima u severozapadnoj Africi, zbog čega su 1982. godine upisane na UNESCO-v popis mesta svetske baštine u Africi. Na ovom lokalitetu pronađeni su tragovi ljudskog prisustva još iz neolita. Rimljani su 40. godine podigli svoj grad na ostacima feničkog naselja koje je ovde postojalo u III. veku p.n.e. Granice arheološkog lokaliteta od 48 hektara čine rimske niske zidine izgrađene od 168.-169. godine. Zidine su imale oko 40 tornjeva i osam gradskih portala. Južni i zapadni delovi su izgrađeni na blagoj padini brda, na nekoliko terasa, a severoistočni deo na ravnom polju je monumentalno područje sa slavolukom od koga se pruža mreža pravilnih ulica. U središtu, forumu, nalazio se kapitol, terme i bazilika. Tu je pronađeno mnoštvo rimskih spomenika uključujući mozaike, mermerne i bronzane skulpture kao i stotine natpisa. Razgledanje lokaliteta. Nastavak puta za Tangir, ukrcavanje na tajekt. Po dolasku u Tarif, nastavak putovanja autobusom do Teromolinosa. Dolazak u večernjim satima. Smeštaj u hotel. Noćenje.

8. dan (18.april 2024.) TOREMOLINOS / GRANADA /.

Slobodan dan za individualno razgledanje grada ili fakultativni celodnevni izlet autobusom za Granadu. Granada je veoma star grad. Zbog zaštićenog položaja između okolnih brda, kao i zbog neuobičajeno plodnog zemljišta, ovo područje bilo je veoma rano naseljeno. Granada je poznata po istorijskim građevinama kako iz doba Mavara, tako i iz doba gotike i renesanse. Najznačajnija građevina iz doba Mavara je utvrđenje Alhambra, što znači crvena tvrđava (stene od kojih je sagrađeno utvrđenje su crvene boje). Podignuto je u XIII i XIV veku kao rezidencija mavarskih kraljeva. Njegove temelje je u XIII veku postavio Muhamed I, začetnik mavarske dinastije Nasrid, koji je podigao palatu, ali i brojne fontane okružene voćnjacima i vrtovima u kojima voda žubori po mermernim podovima. Granada nije samo ovo mavarsko zdanje, podjednako je izazovna i van ovih zidina. Najstariji deo grada smešten je na brdu Albaisin, gde je teško odoleti šarmu krivudavih, kaldrmisanih uličica, isprepletenih u obliku lavirinta. Ulice starog dela grada recimo Caldereria Vieja i Caldereria Nueva deo su Granade gde je uvek dinamično i prometno, puls grada oseti se na ovom mestu danju i noću. Bele mavarske kuće sa prepoznatljivim rešetkama od kovanog gvožđa na svojim prozorima, sa drvenim kapijama i kamenom popločanim pločnicima deo su istorije ovog grada. Slobodno vreme za razgledanje grada. Fakultativna poseta Alhambri, obilazak dvorskih parkova Heneralife, mogućnost organizovanja obilaska i palate Karla V, ali u zavisnosti od slobodnih termina. Povratak u hotel. Noćenje.

9. dan (19.april 2024.) TOREMOLINOS / SEVILJA /.

Slobodan dan za individualno razgledanje grada ili fakultativni celodnevni izlet autobusom za Sevilju, privredni, kulturni i finansijski centar Španije, glavni grad pokrajine Andaluzije i jedan od najlepših gradova Evrope. Poznata je po koridi, Seviljskom berberinu, tapasima, tradicionalnom španskom jelu, kao i raskošnoj mavarskoj arhitekturi. Sevilja je iznedrila neka od najznačajnijih imena španskog slikarstva XVII veka: Fransiska de Surbarana, Dijega Velaskesa, Huana de Valdesa Leala i Bartolomea Estebana Murilja. Danas je Sevilja sedište biskupije, pa je samim tim i glavno trgovačko središte južne Španije. Prolazak različitih civilizacija uticao je na stvaranje velikog, veoma dobro očuvanog istorijskog centra kao i na poseban karakter ovog grada. U najveće turističke atrakcije koje treba posetiti spadaju: Alkazar, prva evropska kraljevska rezidencija sa raskošnim palatama i vrtovima, koja se nalazi nasuprot katedrale i koji je od Trga pobede odvojena Lavljim vratima. Gradnju su počeli mavarski sultani, a kasnije je nastavili španski kraljevi. Nesvakidašnjim gradskim šarmom izdvaja se Jevrejska četvrt, sa uskim uličicama, slatkim trgovima, prelepim suvenirnicama, restoranima sa najboljim tapasima u celoj Španiji, kućama sa cvetnim balkonima i prelepim patijima (dvorištima), gde je prvi put izvedena opera Karmen i gde je svoje prve korake načinio čuveni barokni slikar Bartolomeo Muriljo. Seviljska katedrala je najveća gotička i treća je katedrala na svetu po veličini. Napravljena je na mestu džamije građene u periodu od 1184. do 1198. godine i posvećena je Devici Mariji. Džamija je pretrpela velika oštećenja 1356. godine u razornom zemljotresu. Sačuvani su stubovi i drugi elementi stare džamije. Unutrašnjost katedrale odlikuje ogroman prostor prepun kapela (oko 80), mnogobrojnih umetničkih dela kao i remek delo – raskošni oltar visine tridesetak metara, izuzetno filigranski rezbaren i pozlaćen, sa figurama i scenama iz Hristovog života. Osim bogatstva stilova, preko arapskog, gotskog,renesansnog do baroknog, najvećeg oltara na svetu, gde je ugrađeno više od dve tone zlata, najstarijih orgulja, grandioznih kapela, dvorišta sa pomorandžama, Muriljovih slika, katedrala ponosno čuva i Kolumbov grob. Minaret je preživeo zemljotres pa je pretvoren u zvonik koji se zove Hiralda i predstavlja jedan od simbola Sevilje. Visok je 105 m. Umesto stepenica napravljene su rampe, a danas su na vrhu tornja zvona koja se često oglašavaju. Dva najveća festivala u celoj pokrajini se održavaju u Sevilji. Prvi je Sveta nedelja i njime se obeležava smrt Isusa Hrista. Drugi je Aprilski festival koji je jedan od najvećih festivala u Andaluziji. Tokom ovog festivala ljudi postavljaju šatore u kojima provode nedelju dana družeći se. Muškarci oblače svoja najbolja odela, a žene oblače tradicionalne flamenko haljine i izvode ovaj ples. Slobodno vreme. Noćenje.

10. dan (20.april 2024.) TOREMOLINOS / KORDOBA - RONDA /.

Slobodan dan za individualno razgledanje grada ili celodnevni fakultativni izlet za Kordobu, jedan od najlepših gradova-muzeja na svetu. Grad su osnovali Kartaginjani, zatim je bio glavno rimsko naselje, pa prestonica mavarskog španskog kalifata, kao i sedište ozloglašene inkvizicije. Iz vremena rimske imperije ostao je most sa lukovima, preko reke Gvadalkivir, kojim je Cezarov put vodio do naselja kroz monumentalnu kapiju, koja je i danas svojevrstan ukras grada. U vreme Rimljana ceo grad je bio opasan bedemima, kulama i kapijama. Kasnije su Arapi na rimskim ruševinama podigli zidine i u tim okvirima je nastao najlepši deo - stari deo grada. Zaštitni znak Kordobe je svakako katedrala La Meskita, poznatija kao „džamija hiljadu stubova“, jedinstvena građevina na svetu, u kojoj su vreme i prostor ujedinili ono što je nemoguće spojiti. Gradnju džamije započeo je krajem VIII veka emir Abd al-Rahman I, iz dinastije Omajada, koja je tada vladala skoro celom Španijom. Džamija, na 110 stubova, sa neizbežnim dvorištem prepunim pomorandži, ali bez detaljne dekoracije, završena je za svega 17 godina. Od XIII veka hrišćanski vladari Kastilje su ljubomorno čuvali blistavi spomenik dinastije Omajada, punih trista godina, sve dok Karlo V nije odobrio poglavarima crkve da se poruši deo džamije i da se u centralnom delu podigne velelepna katedrala. Sama džamija je ovom dogradnjom izgubila na lepoti, ali je dobila na autentičnosti. Osim velike džamije, u Kordobi ima više od petnaest crkava i kapela. Panoramsko razgledanje grada pešice. Nastavak putovanja za Rondu. Ronda je poznata po svom položaju na litici i dubokom ponoru na čijem je dnu reka Guadalevín i koji deli grad. Sada je to jedan od gradova i sela koji su uključeni u prirodni park Sierra de las Nieves. Oko grada se nalaze ostaci praistorijskih naselja iz neolitskog doba, uključujući crteže na stenama Cueva de la Pileta. Rondu su, međutim, prvi naselili rani Kelti, koji su je nazvali Arunda u VI veku pre nove ere. Sadašnja Ronda je rimskog porekla, osnovana je kao utvrđena postaja u Drugom punskom ratu, od strane Scipiona Afričkog. Ronda je dobila titulu grada u vreme Julija Cezara. Tri mosta preko kanjona Puente Romano "Rimski most", Puente Viejo "Stari most", i Puente Nuevo "Novi most", premošćuju kanjon. Puente Nuevo je najviši od mostova, uzdiže se 120 m iznad dna kanjona, a sva tri predstavljaju najimpresivnija obeležja grada. Ovdašnja porodica Romero - od Francisca, rođenog 1698.godine, preko njegovog sina Juana, do njegovog slavnog unuka Pedra, koji je umro 1839. godine - odigrala je glavnu ulogu u razvoju moderne španske borbe s bikovima. Članovi porodice su zaslužni za inovacije kao što je upotreba plašta i mača posebno dizajniranog za ubijanje. Pedro je posebno transformisao koridu u "umeće i veštinu za sebe, a ne samo predstavu klanja bika".'Corrida Goyesca' je borba sa bikovima koja se održava jednom godišnje u Rondi na Plaza de toros de Ronda, najstarijoj areni za borbe sa bikovima u Španiji. Sagradio ju je 1784. godine u neoklasičnom stilu arhitekta José Martin de Aldehuela, koji je projektovao i Puente Nuevo. Palata Marques de Salvatierra mali muzej renesansne umetnosti i artefakata. Palata je renovirana zgrada iz XVIII veka ranijeg objekta iz XVI veka koji su katolički monarsi poklonili porodici Don Vasca Martína de Salvatierra kada su preraspodelili plen rekonkviste. Godine 1994. Madona je dobila dozvolu za snimanje spota unutar palate. Casa del Rey Moro, sagrađena je u XVIII veku, kada je mavarska Španija bila već daleka uspomena. Njeni naizgled mavarski vrtovi su novijeg datuma, dizajnirani su 1912. godine. Kuća poseduje jedan pravi i važan relikt mavarskog perioda: takozvani Vodeni rudnik, niz stepenica do reke urezanih u zid litice. Položaj grada Ronda pruža pogled na planine Serranía de Ronda. Delimično netaknuta Baños Arabe arapska kupatila nalaze se ispod grada, pored Puente Arabe i datiraju iz XIII i XIV veka. Arapska kupatila su nekada ispunjavala funkciju pročišćavanja posetilaca koji su dolazili u grad Rondu a ovo su najbolje očuvana arapska kupatila. Povratak u hotel. Noćenje.

11.dan (21.april 2024.) TOREMOLINOS - MALAGA - BEOGRAD.

Transfer do aerodroma. Let za Beograd (JU 579) u 13.05 sati. Sletanje na aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu u 16.15 sati.